Uvod
“Omladinski rad obuhvata aktivnosti i programe zasnovane na metodama i principima neformalnog obrazovanja sa ciljem razvoja mladih ljudi u svjesne, odgovorne i aktivne članove zajednice i stvaranje uslova za ostvarivanje njihovih punih potencijala.”
Zbog svoje specifičnosti, i prilagodljivosti geografskom području u kom se sprovodi (što podrazumjeva različite ekomonske, društvene, kulturološke i socijološke prilike), omladinski rad nema svoju jedinstvenu definiciju. Ali osnova omladinskog rada, zasnovana je na sledećem: podrazumjeva neformalno obrazovanje, mladi se uključuju na dobrovoljnoj osnovi, cilj je stvaranje mogućnosti da se mladi aktivno uključe u život zajednice, sprovodi se od strane omladinskih radnika. Svrha programa omladinskog rada je pružanje podrške mladima u procesu osamostaljivanja, kako bi postali aktivni članovi društva i učesnici u procesu donošenja odluka.
Analiza
Tipovi omladinskog rada i njegova podjela zavisi od različitih faktora: lokacije na kojoj se odvija, tema i aktivnosti koje obuhvata, metodologije rada i sl. Bez obzira kom tipu pripada, omladinski rad trebalo bi da je usmjeren na razvijanje različitih vještina kod mladih, i njihovo aktivno učesšće u donošenju odluka i sprođenju istih. Zbog toga je veoma važno da se osluškuju potrebe i interesovanja mladih. Rekli smo već da je omladinski rad uslovljen različitim socijološkim, društvenim i političkim prilikama, stoga ne čudi što je poslednjih dvadesetak godina u Bosni i Hercegovini omladinski rad uglavnom bio skoncentrisan na programe pomirenja, tolerancije i nenasilne komunikacije. Nakon dugog niza godina u kom su se sprovodili ovakvi programi, mladi su postali tolerantniji, žive u miru, ali su takođe postali i malo manje mladi. Došle su nove generacije, sa novim interesovanjima, novim načinom života, ali i sa novim problemima. Tu se ogleda ogroman značaj omladinskog rada u BiH. Naš zadatak je pružimo mladima podršku, obrazovanje, da im omogućimo nesmetan lični razvoj, kako bi shvatili da sa stvarima koje nisu onakve kakve bi trebalo da budu, ne smiju da se pomire, nego da se sami uključe u proces donošenja odluka i da mijenjaju svoje okruženje na bolje. Svjedoci smo masovnog odlaska mladih iz naše zemlje, odlaze uglavnom uslovljeni lošom situacijom u državi. Dok nas sa TV ekrana zapljuskuju statistikama, kako je sve više zaposlenih, kako nam se podiže standard, situacija na terenu je potpuno drugačija. Zbog toga je važno kreiranje sigurnog okruženja, gdje će svaka ideja i inicijativa biti podržana, ako za cilj ima poboljšanje situacije u zajednici. Takvo okruženje stvaraju upravo omladinski radnici u svojim klubovima i centrima. Kroz različite edukacije i treninge, mladi stiču vještine i znanja, koje će im pomoći da ostvare svoj puni potencijal i sposobnost da samostalno donose odluke o svom životu, ne samo na nivou ličnog prosperiteta, nego i na nivou zajednice u kojoj žive.
Zaključak
Dobrobit omladinskog rada ne ogleda se samo u razvoju pojedinca, nego i u razvoju zajednice. Cilj je stvoriti podsticajno okruženje u kom mladi zastupaju svoje interese i aktivno učestvuju u razvoju društva u kojem mladi imaju izgrađene demokratke vrijednosti i osnaženi su da svjesno, aktivno i odgovorno doprinose razvoju demokratskog, građanskog i uspješnog društva. Vrijeme je da prestnemo mlade posmatrati kao problem, već kao resurs.
Izvor:
1. Priručnik za omladinski rad, PRONI Centar za omladinski razvoj, Brčko, 2020.
2. Smernice za osigranje kvaliteta programa omladinskog rada, NAPOR, Zlatibor, 2009.
3. Praktični priručnik za omladinski rad u zajednici, Centar za omladinski rad, Novi Sad