OMLADINSKI RAD U PRAKSI – OD LOKALNOG DO MEĐUNARODNOG RADA SA MLADIMA, ŠTA JE BITNO?

Uvod

Jedna od definicija omladinskog rada, u kojoj su sadržani svi osnovni elementi na kojima se on zasniva, glasi: “Omladinski rad (eng. youth work) obuhvata aktivnosti s mladima kojima je cilj njihovo učenje, lični i društveni razvoj, koje se odvijaju u njihovo slobodno vrijeme, u kojima učestvuju dobrovoljno a zasnovane su na metodama neformalnog obrazovanja.” Iz ove definicije možemo zaključiti da je u omladinskom radu akcenat na mladima i na pojedincu. Ali, da li je zaista sve tako jednostavno? I kako to zapravo izgleda u praksi?

Analiza

U omladinskom radu mora da se poštuje etički kodeks, a svaki omladinski radnik mora da poštuje određene vrijednosti i principe. Neki od njih su: tretiranje mladih sa poštovanjem, i gledanje na mlade kao na partnera, pružanje podrške mladima u razvoju vlastitih sistema vrijednosti, poštovanje prava mladih da donose sopstvene odluke, promocija i osiguranje dobrobiti mladih, baziranje na profesionalnom odnosu između omladinskog radnika/ce i mladih. Rad sa mladima se sprovodi u vidu neformalnog obrazovanja kroz treninge, radionice, projekte, a sve u cilju ličnog i socijalnog razvoja mladih. Što pored toga, podrazumjeva i razvoj zajednice. Jer ako mladi imaju izgrađene demokratske vrijednosti, osnaženi su da svjesno, aktivno i odgovorno doprinose razvoju demokratkog, građanskog, uspješnog društva.

Omladinski rad na lokalnom nivou

Izuzetno je važno da prilikom planiranja programa za mlade, pratimo određene korake. Važno je da analiziramo trenutnu situaciju u zajednici, da odredimo čime se mladi bave, gdje provode slobodno vrijeme, šta je to što ih zanima, što ih muči, da ispitamo koje su to njihove potrebe na koje će se odgovoriti. Dakle, veoma je važno da se mladi konsultuju. Nakon toga sledi definisanje ciljeva specifičnog programa, određuje se ciljna grupa, ispituju resursi, definiše se tačan raspored aktivnosti, a onda se kreće u realizaciju. Veoma je važno da učestvovanje mladih u bilo kakvom program bude isključivo na dobrovoljnoj bazi, da se prilikom realizacije programa striktno poštuje etički kodeks, da se poštuju mladi, njihovo mišljene i izbori. Ukoliko se kroz svaki program držimo osnovnog cilja, a to je: lični razvoj pojedinca, ostvarivanje njegovog punog potencijala, kao dugoročni rezultat našeg rada imaćemo stabilnu i jaku zajednicu. Ono što
je takođe važno je da kroz faze sve više uključujemo mlade u odlučivanje. Dakle, cilj nam je da mladi preuymu inicijativu, učestvuju u donošenju odluka, da vode i iniciraju akcije.

Omladinski rad na međunarodnom nivou

Sve vrijednosti i principe koje sprovodimo u radu sa mladima na lokalno nivou, primjenjujemo i u radu na međunarodnom nivou. Razlika je u tome što sada u programima učestvuju mladi iz različitih država, različitih nacionalnosti, kultura, a omogućuju im da uče jedni od drugih, da sarađuju, upoznaju različite kulture, unapređuju živote za mlade. Dakle, važna je izgradnja kapaciteta kroz učešće na treninzima. Cilj je da stvorimo svijest kod mladih koliko je svaki pojedinac značajan za razvoj zajedniče, uže a i šire, da je svaki mladi stanovnik svijeta. Važno je da svaki pojedinac ima jednake šanse za učestvovanje u bilo kom projektu koji se mladima nude – učestvovanje u programima, odlazak u kampove, volontiranje na međunarodnom nivou…

Zaključak

Nema omladinskog rada bez aktiviranja svakog pojedinca, on ima za zadatak da uposli mlade na kvalitetan i kreativan način, omogućavajući im da se dobro zabave. Mora pružiti mladima mjesto gdje će se osjećati sigurno, gdje mogu izraziti svoje stavove, mišljenje, ideje, gdje će učiti nove vještine i imati priliku da ih koristi.

Izvori:

  • Smjernice za otvaranje i vođenje omladinskih klubova i omladinskih centara, A. Hadžibegović, B. Bulatović,
    Podgorica, 2017.
  • Praktični priručnik za omladinski rad u zajednici, Centar za omladinski rad, Novi Sad
  • Priručnik za omladinski rad, PRONI Centar za omladinski razvoj, Brčko, 2020.